Sezona u kojoj su rekordi padali i visine rasle, atletika je dobila junaka koji je ponovo redefinisao pojam mogućeg. Armand Mondo Duplantis nije samo pomerao svetske rekorde, već ih je učinio prolaznim stanicama na putu ka nečemu većem. Mnogi su jurili norme i medalje, a Šveđanin savršenstvo, sam na zaletu, sa motkom i letvicom kao prepreku koju treba preskočiti. Visine koje samo jedan čovek vidi.
Prvi nagoveštaj da će 2025. ući u istoriju došao je krajem februara, u dvorani u Klermon-Feranu. Skok od 6,27 metara delovao je gotovo nestvarno – bez trzaja, bez drame, kao da je reč o visini koja je odavno trebalo da padne. Trenutak kad je postalo jasno da Duplantis ne obara rekorde slučajno, već ciljano, hladnokrvno, sa preciznošću vrhunskog majstora. Bio je to početak priče iznad letvice i istorije.
Samo nekoliko meseci kasnije, sredinom juna, scena se preselila u Stokholm. Pred domaćom publikom, uz huk tribina i savršene uslove, letvica je ponovo pomerena – 6,28 metara. Taj skok nije bio samo sportski podvig, već i simbol kontinuiteta. Dok su se drugi radovali jednom vrhuncu u karijeri, Duplantis je pokazao da je za njega vrhunac stanje, a ne trenutak.
Leto je donelo novu potvrdu dominacije. Na Memorijalu Đula Ištvan u Budimpešti, sredinom avgusta, svetski rekord je ponovo morao da se prepravlja – 6,29 metara. Publika je već navikla da gleda nešto što se nekada smatralo nemogućim, ali je svaki novi centimetar i dalje postavljao isto pitanje: gde je kraj?
Odgovor je stigao na najvećoj pozornici. Svetsko prvenstvo u Tokiju donelo je završni čin godine za pamćenje. U trenutku kad su reflektori bili najjači, pritisak najveći, Duplantis je izveo skok koji će se godinama prepričavati – 6,30 metara. Četrnaesti svetski rekord Šveđanina u karijeri nije bio samo nova brojka u statistikama, već pravi podvig u besmrtnost. Skok koji briše granicu između sadašnjosti i večnosti.
Rekordi su se smenjivali, ali utisak je ostajao isti – lakoća s kojom Duplantis prkosi gravitaciji i vremenu. U godini u kojoj je kraljica sportova beležila rekorde, Mondo je bio njen simbol. Momak koji je dokazao da istorija nije plafon, već samo još jedna letvica koju treba preskočiti. Ono što, ipak, ovu sezonu čini posebnom nije samo broj rekorda, već način na koji su nastajali. Bez euforije, velikih gestova, s gotovo tihom sigurnošću čoveka koji zna da pripada vrhu. Iznova, iz takmičenja u takmičenje, brojke su se pomerale, dok je on ostajao nepromenjen – miran, fokusiran i spreman da još jednom dokaže da u sportu ne postoje konačne granice, već nove visine i letvice, kao i jedan čovek koji im iznova izlazi u susret.
Posle 6,30 metara, logično pitanje više nije da li može, već koliko visoko. U sportu u kojem su decenijama granice delovale neprobojne, Duplantis je stvorio novu realnost u kojoj se svetski rekordi ne čekaju – oni se zakazuju. Sledeći centimetar deluje kao formalnost, ali istorija nas je naučila da se kod njega formalnosti pretvaraju u spektakl. Ako je 2025. bila godina u kojoj su rekordi padali, visine rasle, onda je ono što dolazi možda tek pravi izazov – potraga za savršenim skokom koji još uvek nema broj.
ARMAND DUPLANTIS
Šveđanin Armand Mnodo Duplantis u disciplini skok s motkom (m), četiri puta je obarao sopstvene rekorde – 6.27, 6.28, 6.29 i 6.30 metara.
FEJT KIPJEGON
Kenijka Fejt Kipjegon, u disciplini 1.500 metara (ž), u julu na Dijamantskog ligi – 03:48.68 (prethodni: 3:50.07).
JAKOB INGEBRIGTSEN
Jakob Ingebrigtsen iz Norveške na 1.500 metara kratke staze (m) u dvorani u Francuskoj – 3:29.63 (oborio sopstveni: 3:30.60).
JAKOB INGEBRIGTSEN
Norvežanin Jakob Ingebrigtsen u disciplini milja kratke staze (m) oborio je svetski rekord (03:45.14) koji je pre njega ove godine postavio Amerikanac Jared Nuguse (03:46.63).
GRENT FIŠER
Grent Fišer iz Amerike na 3.000 metara kratke staze (m) na Melrose igrama – 07:22.91 (prethodni: 7:23.81).
BEATRIS ČEBET
Kenijka Beatris Čebet u disciplini 5.000 metara (ž) na Dijamantskoj ligi – 13:58.06 (prethodni: 14:00.21).
GRENT FIŠER
Grent Fišer na 5.000 metara kratke staze (m) u Bostonu – 12:44.09 (prethodni: 12:49.60).
MIKOLAS ALEKNA
Mikolas Alekna iz Litvanije u disciplini bacanje diska (m) u aprilu u Oklahomi – 75.56 (prethodni: 74.35).
AGNES NGETIČ
Kenijka Agnes Ngetič na 10 kilometara (samo žene) u Nemačkoj – 29:27 (prethodni: 30:01).
DžEJKOB KIPLIMO
Dugoprugaš Džejkob Kiplimo iz Ugande na polumaratonu (m) u Barseloni – 56:42 (prethodni: 57:30).
TIGST ASEFA
Tigst Asefa iz Etiopije na maratonu (samo žene) u Londonu – 2:15:50 (prethodni: 2:16:16).
TOŠIKAZU JAMANIŠI
Japanac Tošikazu Jamaniši na 20 kilometara brzo hodanje (m) – 1:16:10 (prethodni: 1:16:36).
MASIMO STANO
Italijan Masimo Stano je na 35 kilometara brzog hodanja (m) oborio planetarni rekord (2:20:43) koji je pre njega ove godine postavio Evan Danfi (2:21:40).
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.