Početna / Miks / Atletika

Stručnjak tvrdi da bi rezultati bili još bolji da maratonci trče bosi

Kada je Mafiton davne 1997. godine izjavio da će svetski rekord u maratonu uskoro biti spušten na nivo ispod dva sata, gotovo svi su mu se smejali
ФОТО: БЕТА/АП

Rezultati u maratonskim trkama bili bi još bolji kada bi takmičari trčali bosi, ili u superlaganoj i veoma tankoj i ravnoj obući, napisao je na svom blogu legendarni atletičarski trener Filip-Fil Mafiton, komentarišući nedavno obaranje svetskog rekorda u toj disciplini.

Poznat je po sopstvenom sistemu treninga niskog intenziteta (MAF metod) koji traju nekoliko meseci pre no što se pređe na treninge snage i brzine. Iako žestoko osporavan, ovaj sistem je proizveo nekoliko vrhunskih triatlonaca i pobednika ajron men takmičenja.

Kada je Mafiton davne 1997. godine izjavio da će svetski rekord u maratonu uskoro biti spušten na nivo ispod dva sata, gotovo svi su mu se smejali.

"To je nemoguće", "to se nikada neće dogoditi", govorili su mnogi poznati sportisti i treneri. "Toga neće biti barem dok sam ja živ", rekao je tada 38. godišnji legendarni američki maratonac i trener Alberto Salazar.

Danas 67. godišnjak, Salazar nije komenarisao novi svetski rekord Sebajstijana Savea, 1:59:30 postignut u nedelju u Londonu: Salazar trenutno ima dodatne brige na suđenjima zbog zloupotreba dopinga u treniranju i seksualnih napada na mlade sportistkinje.

Za to vreme Mafiton, koji je svojevremeno napisao tekst, a kasnije i knjigu sa nedvosmislenim naslovom "1.59", izneo je novu, na prvi pogled neverovatnu teoriju: rezultati bi bili još bolji, kada bi takmičari trčali bosi, ili eventualno u supertankoj i superlaganoj obući koja bi ih jedino štitila od sitnih predmeta na asfaltu tokom trka.

U svom novom blogu "1.59 - najzad", Mafiton se pozvao na mišljenja nekoliko antropologa, pre svega na istraživanja antropološkinje Hane Borenštajn, koja tvrdi da su prirodne ljudske sposobnosti, uključujući i snagu mišića i zglobova, daleko iznad onoga što nude nove, preskupe super patike.

Antropolozi podsećaju da su elitni trkači iz Afrike, koji sada nose super patike, prethodno već razvili svoje izvanredne sposobnosti odrastajući uz hodanje i trčanje bosih nogu. Svi naravno pamte i Etiopljanina Abebe Bikilu, koji je do zlatnih olimpijskih medalja u Rimu i Tokiju i tadašnjih nezvaničnih svetskih rekorda 1960. i 1964. godine stizao trčeći bez ikakve obuće.

- Bosonogi hod pravilno razvija stopala, posebno prirodni sistem za skladištenje/povrat energije u elastičnom svodu stopala, neverovatan mehanizam koji svi posedujemo, ali koji se možda ne razvija kod male dece koja stalno nose cipele - citirao je Mafiton. - Ukratko, mišići i tetive u stopalima doprinose ovom elastičnom sistemu skladištenja i vraćanja energije kako bi se poboljšala ekonomičnost kretanja, uključujući i brzinu trčanja.

Ovaj 74. godišnji trener, koji na svom internet portalu nudi i besplatne savete o treninzima, ishrani, zdravom životu, muzici...

- Moderne patike za trčanje mogu da oštete ovaj prirodni energetski sistem. I one ne doprinose dodatnoj energiji. Oznaka 'povrat energije' na njima zamišljena je kao poslovni brend i marketinški alat, a ne kao naučni termin - tvrdi Mafiton. - Patike sa debljim đonom mogu čak da poremete našu prirodnu mehaniku stopala podstičući abnormalni obrazac udara zadnjeg dela stopala ili pete.Ovo može negativno uticati na hod i povećati udarni stres na mišiće i zglobove u celom telu, usporavajući tempo i rizikujući oštećenja i povrede.

Sa njim se, sasvim očekivano, ne slažu ni proizvođači patika, ali ni sami atletičari, koji dobijaju veliki novac za korišćenje "super patika".

Međutim, ne slažu se ni neki stručnjaci za koje se veruje da nisu na platnom spisku Najkija i Adidasa. Profesor Ros Taker autor podkasta Prava sportska nauka smatra da su super patike ključne u napredovanju atletičarskih rezultata poslednjih godina.

Podseća da je istovremeno moderan doping toliko napredovao, da su neke mikro doze nedozvoljenih sredstava gotovo sasvim nedokazive, osim ako se provere i testovi rade svakodnevno.

Upravo zato, da bi razvejao sve sumnje, novi svetski rekorder u maratonu, Kenijac Sebastijan Save, zatražio je od sportskih vlasti da ga testiraju što češće, ako treba i dvostruko više od obaveznog.

I sportski portal Njujork Tajmsa Atletik kao ključna tri razloga za fantastične rekorde u maratonu navodi nove metode treninga i išrane, super patike, ali i dobre vremenske uslove u Londonu.

Na startu trke bilo je oko 13 stepeni, pred kraj oko 16 stepeni, a vlažnost i vetar su takođe bili gotovo idealni, što je omogućilo da sva trojica prvoplasiranih budu bolji od doskorašnjeg svetskog rekorda, a da prva dvojica istrče trku za manje od dva sata.

Ono u čemu se baš svi slažu je da je za vrhunski rezultat bilo veoma značajno što su trojica izvanrednih takmičara izdržala visok tempo do samog kraja, podstičući jedan drugog na maksimalan napor.

Save koji je pobedio na sva četiri maratona na kojima je do sada učestvovao i uvek sa rezultatom ispod 2:03 imao je pravu podršku u Etiopljaninu Jomifu Kejelči i trkaču iz Ugande Jakobu Kiplimu.

Nesumnjiv faktor je i novac: iako tačne sume nisu objavljene Atletik piše da se radi o petocifrenim iznosima u funtama za visok plasman, dok dobri rezultati mogu da donesu i šestocifrene bonuse, baš onako kako je vizionarski predvideo Mafiton pre skoro 30 godina, kada su nagrade bile simbolične, a rekordi - nezvanični.

Na kraju, postoji još jedna tvrdnja sa kojom se slažu svi stručnjaci: novi rekord bi mogao lako da bude oboren već ove jeseni, kada na red dođe berlinski maraton, prosečno brži od londonskog za čak 90 sekundi.

U Berlinu su postavljeni mnogobrojni maratonski rekordi u periodu od 2003. do 2023. godine, kada je primat nakratko preuzeo Čikago, a potom London.

Problem su u Berlinu prethodnih nekoliko godina napravile relativne vrućine i jako sunce, ali u nedelju 27. septembra svi se nadaju oblačnom danu bez vetra, kada bi Save, bilo u patikama ili bez njih, mogao da "spusti" rekord i na neverovatnih 1:57, što predstavlja prosečnu brzinu od još neverovatnijih 21,35 kilometara na sat.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт zurnal.politika.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта zurnal.politika.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.